Bleiburg: bijeg vodstva i sudbina kolona

Bleiburg je austrijsko pogranično mjesto koje je u svibnju 1945. postalo simbol predaje, prisilnih povrataka i poratnih likvidacija na kraju Drugog svjetskog rata. Nakon sloma NDH i povlačenja raznih vojnih formacija i civila prema Austriji, dio njih pokušao se predati britanskoj vojsci. Umjesto prihvata i zaštite, mnogi su vraćeni partizanima, nakon čega su uslijedila pogubljenja bez suđenja i prisilni marševi poznati kao “Križni put”, s velikim brojem žrtava na širem području današnje Slovenije, Hrvatske i BiH.

Bleiburg je danas prije svega mjesto snažnog političkog i društvenog prijepora: s jedne strane kao simbol stradanja i poratnih zločina, a s druge kao problematično mjesto zbog pokušaja rehabilitacije i ekstremističke simbolike koja se godinama pojavljivala na okupljanjima. Upravo zbog tih konotacija, austrijska država je 2022. zabranila komemoraciju na Lojbaškom polju, a posljednja velika komemoracija na samom polju održana je 2019. 

Zanimljivosti:
• Austrijska vlada zabranila je komemoraciju na Lojbaškom polju 2022., a organizatori su najavili pravne korake i žalbe. 
• Posljednja misa/velika komemoracija na polju bila je 2019., nakon čega se model obilježavanja bitno promijenio. 
• Koruška Katolička crkva zabranila je održavanje mise na Bleiburškom polju 2019. zbog političke instrumentalizacije i reputacijskih razloga. 
• Nakon zabrana i pritisaka u Austriji, obilježavanja su se djelomično “preselila”: manja okupljanja, mise i komemoracije održavaju se u Hrvatskoj i drugdje. 
• Tema Bleiburga je i dalje historiografski i politički spor (kontekst rata 1941–45, odgovornost, status civila, metodologija procjena žrtava), pa ozbiljni dokumentarci obično jasno odvajaju dokumentirano od interpretacija.